Ojednomru_kuuvremepostasvetihApostola…

1、1/ Marsel Prust Marsel Prust ( HYPERLINK /wiki/%D0%A4%D1%80%D0%B0%D0%BD%D1%86%D1%83%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D1%98%D0%B5%D0%B7%D0%B8%D0%BA o fr. Marcel-Valentin-Louis-Eugne-Georges Proust; ( HYPERLINK /wiki/10._%D1%98%D1%83%D0%BB o 10. 10. jul HYPERLINK /wiki/1871 o 1871 1871 HYPERLINK /wiki/22._%D0%BD%D0

2、%BE%D0%B2%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D0%B0%D1%80 o 22. 22. novembar HYPERLINK /wiki/1922 o 1922 1922) je bio francuski intelektualac, romanopisac, esejista i kritiar, najpoznatiji po delu U traganju za izgubljenim vremenom“ u 7 tomova, koje je izdavano u periodu od 14 godina (poslednja tri posthumno), i koje

3、 je ostavilo dubok trag ne samo u HYPERLINK /wiki/%D0%A4%D1%80%D0%B0%D0%BD%D1%86%D1%83%D1%81%D0%BA%D0%B0 o Francuskoj ve i u evropskoj knjievnosti HYPERLINK /wiki/20._%D0%B2%D0%B5%D0%BA o 20. 20. veka, i izvrilo veliki uticaj na mnoge knjievnike.izvor: Wikipedia HYPERLINK /wiki/%D0%9C%D0%B0%D1%80%D1

4、%81%D0%B5%D0%BB_%D0%9F%D1%80%D1%83%D1%81%D1%82 /wiki/%D0%9C%D0%B0%D1%80%D1%81%D0%B5%D0%BB_%D0%9F%D1%80%D1%83%D1%81%D1%822/ an Valanizvor: Wikipedia: HYPERLINK /wiki/%D0%88%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8 /wiki/%D0%88%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8Jadnici ( HYPERLINK /wiki/%D0%A4%D1%80%D0%B0

5、%D0%BD%D1%86%D1%83%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D1%98%D0%B5%D0%B7%D0%B8%D0%BA o fr. Les Misrables) je roman HYPERLINK /wiki/%D0%92%D0%B8%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80_%D0%98%D0%B3%D0%BE o Viktora Igoa u pet tomova, prvi put objavljen HYPERLINK /wiki/1862 o 1862 1862. To je bio jedan od prvih HYPERLINK /wiki/%D0%91%

6、D0%B5%D1%81%D1%82%D1%81%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D1%80 o bestselera u modrnom izdavatvu. Re je o uzbudljivom moralistiko-humanistikom romanu u kojem Igo oslikava iroku drutvenu fresku HYPERLINK /wiki/%D0%A4%D1%80%D0%B0%D0%BD%D1%86%D1%83%D1%81%D0%BA%D0%B0 o Francuske, doba posle HYPERLINK /wiki/%D0%A4%D1%80

7、%D0%B0%D0%BD%D1%86%D1%83%D1%81%D0%BA%D0%B0_%D1%80%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8%D1%98%D0%B0 o Francuske revolucije i HYPERLINK /wiki/%D0%9D%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%BB%D0%B5%D0%BE%D0%BD o napoleonovih ratova.Viktor Igo je napisao Jadnike za vreme HYPERLINK /w/index.php?title=%D0%95%D0%B3%D0%

8、B7%D0%B8%D0%BB&action=edit&redlink=1 o ( ) egzila na ostrvu Dersi (1860-1862).Roman prati ivot glavnog junaka HYPERLINK /wiki/%D0%96%D0%B0%D0%BD_%D0%92%D0%B0%D0%BB%D0%B6%D0%B0%D0%BD o ana Valana, biveg robijaa broj 24601, koji trai nain da se iskupi i zapone novi ivot. Pored njega, u romanu se pojav

9、ljuje galerija sporednih junaka sa svojim priama, sudbinama i emocijama. U jadnicima se razmatraju problemi dobra i zla, pravde i zakona, politike i religije, a sve u kontekstu francuske istorije i karakteristinih sudbina glavnih protagonista.Glavni likovi HYPERLINK /w/index.php?title=%D0%88%D0%B0%D

10、0%B4%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8&action=edit§ion=1 o : uredi HYPERLINK /wiki/%D0%96%D0%B0%D0%BD_%D0%92%D0%B0%D0%BB%D0%B6%D0%B0%D0%BD o an Valan (Jean Valjean) Marijus (Marius) Gospodin Mirijel (Monseigneur Myriel), biskup mesta HYPERLINK /w/index.php?title=%D0%94%D0%B8%D1%9A&action=edit&redlink=1 o

11、( ) Dinj aver (Javert), policijski inspektor Fantina (Fantine) Kozeta (Cosette), Fantinina ki Tenardijeovi (Les Thnardier) su krmar, njegova ena i deca: HYPERLINK /w/index.php?title=%D0%93%D0%B0%D0%B2%D1%80%D0%BE%D1%88&action=edit&redlink=1 o ( ) Gavro (Gavroche) Eponina (ponine) Spoljanje veze HYPE

12、RLINK /w/index.php?title=%D0%88%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8&action=edit§ion=2 o : uredi HYPERLINK /files/17489/17489-8.txt o /files/17489/17489-8.txt Originalni tekst Jadnika“ HYPERLINK /stuartfernie o /stuartfernie Diskusija o likovima i temama romana HYPERLINK /find?q=Les%20Mis%E9rable

13、s;s=tt o /find?q=Les%20Mis%E9rables;s=tt Filmske verzije3.1/ knez od Vrane Borelli Umro posljednji zadarski plemi Igor Borelli - conte di VranaObjavljeno: 04.09.2007 u 12:47 HYPERLINK http:/www.057info.hr/vijesti/umro-posljednji-zadarski-plemic-igor-borelli-conte-di-vrana http:/www.057info.hr/vijest

14、i/umro-posljednji-zadarski-plemic-igor-borelli-conte-di-vranaNakon podueg bolovanja u zadarskoj bolnici je u 82. godini preminuo Igor Borelli, posljednji zadarski plemi i potomak nekad najmonije obitelji Borelli. Igor Borelli imao je venecijansku titulu conte di Vrana koju je njegova obitelj dobila

15、u 17. stoljeu od Mletake republike koja ih je poslala kao generale da upravljaju posjedom Vranskog jezera. Da bi se jezero spasilo od malarije koja je ga je unitila, Borellijevi su prije vie od 200 godina dali prokopati kanal Prosika kojim je jezero dobilo jedinstvenu cirkulaciju i mijeanje s morem.

16、 U povijesti te obitelji ostat e zabiljeen i podatak da im je austrijska vlast oduzela posjed Vrane, tvrdei kako Borellijevi nisu obavili zadatak. No, talijanska obitelj na sudu je dokazala suprotno i za odtetu su dobili povrat dijela imovine, a ostatak u novcu. S tim novcem Borelijevi su podigli sv

17、e zgrade na zadarskoj rivi od kojih je nakon bombardiranja u drugom svjetskom ratu, ostao samo ex hotel Zagreb. Borellijevi su dali sagraditi i vie zgrada u Sv. Filipui Jakovu, pa je Igor Borelli, agronom po struci, po povratku iz Italije, 70-ih godina ivio u obiteljskom ljetnikovcu iji je park i da

18、nas pod zatitom upanijske ustanove. U odnosu na posjede koje su imali u postupku denacionalizacije obitelji je vraeno simbolino malo imovine. Aktualna zadarska vlasti dodijelilaim je ulicu u srcu poluotoka koja se naziva po plemiima Borelli - zadarskim rodoljubima. Iako su bili Talijani i meusobno s

19、u se enili s talijanskim plemikim obiteljima Lantana i knezova Posedarskih, dio lanova tih obitelji bili su najvei zagovornici hrvatskog narodnog identiteta.Na pogreb conta Borellia, kojie biti danas na zadarskom groblju najavljen je dolazak lanova Plemikog zbora, meu kojima i posljednjih potomaka n

20、ekad zadarskih, a poslije trogirskih plemia Fanfonje./Uope nije istina da je umro posljednji zadarski plemi Igor conte Borelli jer je iv njegov sin Andrea i roak Goran ,a neki roaci ive u Beogradu. HYPERLINK http:/skola.sys.hr/plemstvo/borelli.htm http:/skola.sys.hr/plemstvo/borelli.htmObitelj Borel

21、liPlemika obitelj Borelli normanskog je podrijetla. Prema rukopisu kojeg obitelj posjeduje podrijetlom su Normani iz Beneventa, gdje su se zvali Borel,Burel,Burelli i Borely. Meu prvim Normanima u Beneventu bio je Anser Burelli 1016.godine,a zatim se u dokumentima spominje Oderizij Borelli. Jedna gr

22、ana Borellijevih nastanila se oko 1281.godine u Bologni. Iz te je loze prema neprekinutom redoslijedu potekao Bartolomeo Borelli, roen 1673.godine u Bologni, osniva dalmatinske grane ove stare i ugledne plemike obitelji. Prvog u Bologni izvori biljee Jubertina Borellija ve 1281. godine. Borellijevi

23、su obnaali najvie slube u plemikom vijeu Bologne, a prema podacima iz rodoslovlja bili su u srodstvu s najuglednijim plemikim obiteljima u tom gradu.Bartolomeo Borelli, osniva dalmatinske grane, praunuk je Matteae Barberini, iz roda pape Urbana VIII. On je kao mletaki asnik, general i zapovjednik kn

24、inske tvrave prvi doao u Dalmaciju 1717.godine za posljednjeg mletako-turskog rata. Njegov je sin Francesco Borelli za izuzetne zasluge svoga oca obdaren vranskim feudom te mu je odlukom Senata u Mlecima od 28.oujka 1752.godine podijeljen naslov CONTE (conte veneto), a feudalna investitura izdana 27

25、.rujna, iste godine kad je bio upisan u mletaki Libro Aureo dei veri Titolati. U Zadarsko plemiko vijee bio je upisan 20.srpnja 1796.godine Andrija conte Borelli sin spomenutog Francesca conte Borellija. Francescu Borelliju mlaem, sinu Andrije i Angiole Rossi, potvreno je plemstvo 25.oujka 1822.godi

26、ne od strane Heraldike komisije, te pridjevak Vranski 27.oujka 1822.godine. Isti Francesco Borelli bio je i doivotni lan gospodske kue u Beu te zastupnik u Carevinskom vijeu.ribe i raci iz KrkeSalmothymus obtusirostris Mekousna pastrva Adriatischer Lachs Adriatic Salmon Pri opisivanju prirodnih pose

27、bnosti Nacionalnog parka Krka, treba navesti i ribu mekoustu pastrvu(Salmonythmus obtusirostris), tercijarni relikt, tj. vrsta koja je ivjela u tim vodama jo u davnoj Zemljinoj prolosti. Ta je vrsta preivjela sve geoloke, klimatske i druge promjene od dalekog tercijara, tj. od prije nekih 70 milijun

28、a godina, sve do naih dana. Mora se priznati da jednoj tako staroj vrsti nije lijepo u nae vrijeme stvarati neugodnosti i raditi o glavi. A ta vrsta upravo u nae vrijeme proivljava vjerojatno svoje najtee dane. Raznim neprirodnim promjenama na toku naih tekuica, u kojima ta riba obitava (Krka, Neret

29、va, Jadro i Vrlika), ovoj vrsti stvaraju se prepreke za normalan prirodni ivotni ciklus, tako da je u opasnosti od izumiranja. Osim izgradnje hidroelektrana na tim rijekama, koje ometaju mokoustu u njezinu razvoju, u nae vrijeme prijeti opasnost od kemijskog oneienja naih krakih rijeka. Te promjene

30、tetno djeluju na mekoustu, ali i na ostali ivi svijet.No, osim mekouste u vodama rijeke Krke, na njezinoj duini od samo 75 km, obitava jo ak devet endemskih vrsta riba. I kako su endemske vrste veoma osjetljive na promjenu u njihovu okruenju, moe se lako dogoditi da nae vrijeme, koje je sklono velik

31、im i esto puta drastinim promjenama u prirodi, bude posljednje doba za te endemske vrste.MEKOUSNA (Salmothymus obtusirostris)Slika preuzeta sa poljskog sajta HYPERLINK http:/www.ryby.rybieoko.pl/main.php Riblje Oko Lokalni nazivi: jadranski lososMax. duina: Max. teina: 4 kg. Vreme mresta: Mekousna p

32、astrmka se mresti u aprilu i maju mesecu. Opis i graa:Karakteristina osobina mekousne pastrmke je da joj visina glave naglo opada ispred nosnih otvora pa joj je njuka zaobljena. Usta su joj manja nego kod drugih vrsta salmonida, mesnata i meka, zubi su skoro pokriveni zubnim mesom (po toj osobini je

33、 i dobila narodno ime). Na bokovima tela postoje crne pege, nepravolno rasporeene, kao i manji broj crvenih ili narandastih pega, koje se poklapaju sa crvenim pegama. Ova vrsta je politipska i ima etiri podvrste.Navike, stanite, rasprostranjenost: Kao endemska vrsta ivi u rekama Zeti u Crnoj Gori i

34、Buni u Bosni. Razmnoavanje:Mamci i pribor za lov:Lov dozvoljen samo musiarskim priborom.Barbus plebejus Mren Adriatic Barbel, Italian Barbel, Po Barbel SdbarbeMRENA (Barbus barbus)Slika preuzeta sa poljskog sajta HYPERLINK http:/www.ryby.rybieoko.pl/main.php Riblje Oko Lokalni nazivi: Max. duina 1m.

35、Max. teina: 9 kg.Vreme mresta: od maja do juna.Opis i graa:Telo joj je vretenastog oblika sa naglaenim i jakim perajima. Lea su joj sivomaslinasta, a prema stomaku je srebrnasta prekrivena gustom sitnom krljuti. Usta su joj mesnata i ilava ukraena sa dva para malih brkova. Raste do teine od 10 kilog

36、rama mada se takvi primerci nisu videli ve due vreme. Najee se viaju primerci od 500 grama do jednog kilograma, a primerci od 5 kilograma se smatraju kapitalnim ulovima. ivotni vek mrene je 9 godina.Navike, stanite, rasprostranjenost: Mrena je zasigurno jedna od najznaajnijih riba naih voda i njen l

37、ov nam prua veliki izazov i zadovoljstvo. Moe se loviti preko cele godine dok je s jeseni udarni termin. Najvie se zadrava u srednjem toku reke, na peskovitom i ljunkovitom dnu. Zimi se okupljaju u jata i miruju na dnu u dubljim i mirnijim delovima reke. Leti ih nalazimo u brim i pliim delovima reke

38、 na prelivima u samim brzacima i na mestima gde po dnu ima krupnijeg kamenja i manjih stena koje omoguavaju bre strujanje vode. Poetak dobrog lova mrene poinje ve u prolee kada je vie hrane u vodi i mrena je aktivnija nego zimi. Uzima hleb, gliste, crvie, rovce, kukuruz i dud (ree) a neretko i sitnu

39、 ribu. Ne smemo da zaboravimo da je mrena oprezna i pametna riba. U ponudi mamaca prilino je izbirljiva. Ugleda li nas - pobei e. Uini li joj se mamac ili deo pribora sumljivim nestae iz naeg vidokruga. Mrena se moe pecati na vie naina: na plovak, varalicu, kotrljanje i na zastavicu.Razmnoavanje:Mre

40、sti se kao i HYPERLINK http:/www.pcelica.co.rs/ribe/vrste/klen.php klen, od kraja aprila do kraja juna i u to vreme ona slabije uzima ponuenu hranu jer se hrani larvama koje joj donosi voda ili ih sama trai ispod kamenja. Izlee 3000-8000 jajaaca krupne narandaste ikre, koja se razviju u 14 dana. Mle

41、 mujaka je crvenkasta. Polno je zrela sa 4 godine kad je duga 30-40cm. Za razvoj ikre potrebna je temperatura 10-12C. Mla se izvali za dve nedelje, brzo raste i za 4 meseca dostigne veliinu krupnije krkue. Ikra mrene je otrovna i izaziva kolerine napade (povraanje, proliv), pa ih ne treba jesti. Poz

42、nati ihtiolog Blih, pak, potpuno negira otrovnost te ikre. Useljenu ikru mrene mnogi ribolovci, nakon nekoliko dana, koriste za primamljivanje i lov skobalja.Mamci i pribor za lov:Lov mrene na plovak se ne razlikuje mnogo od lova ostale ribe na plovak, osim to se mamac vodi po dnu da skakue ili tik

43、iznad samog dna. Prilikom voenja plovka najlon treba da je stalno zategnut kako bi lake kontrirali i usmeravali plovak. Dok vodimo plovak treba povlaiti nazad kako bi se mamac dizao i skakutao po dnu to mrenu moe primamiti smeom od nakvaenog bajatog hleba, sa crviima, glistama i kukuruzom. Za ovaj n

44、ain pecanja, tap treba da je tanak i osetljiv i ne krai od 3 metra. Poto se govori o izuzetnom lovcu mreni,; najlon moe biti debljine do 0,30mm, a udice kovanice od broja 6 do broja 10.Prilikom pecanja na dubinku pribor treba da je jai i tei. Na kraju najlona stavlja se vee olovo kako voda ne bi mog

45、la da ga pomeri. Na 25-30cm postavlja se jedna udica, a na 15-20cm od nje i druga. Od tapova najbolji su dvodelni, a najlon debljine do 0,40mm, jer se esto umesto mrene zakai i poneki HYPERLINK http:/www.pcelica.co.rs/ribe/vrste/som.php som. Udice bi trebalo da su vee i jednokrake ali mogu i manje t

46、rokrake. Od mamaca za dubinku nezamenljivi su rovac i glista. Ako je na udici rovac najbolje je pricom i iglom u njega ubrizgati jod, kojeg rovac u vodi isputa i privlai mrenu i druge ribe: ( HYPERLINK http:/www.pcelica.co.rs/ribe/vrste/klen.htm klena, HYPERLINK http:/www.pcelica.co.rs/ribe/vrste/so

47、m.htm soma). Lov mrene na varalicu je posebno zadovoljstvo.Varalicu ne vodimo na klasian nain ve moramo da je plasiramo po samom dnu. To emo postii pomou klizeeg olova. Klizee olovo stavljamo na osnovni najlon. Iza njega vezujemo vrtilicu, a iza toga na 25-35cm varalicu. Prilikom zabacivanja, varali

48、cu zabacujemo popreno u odnosu na vodeni tok. Uz stalno zategnut najlon putamo da je nosi vodena struja. Kada varalica dospe nizvodno od nas, drimo je u mestu i po nekoliko sekundi, a zatim vrhom tapa povlaimo ka sebi. Povlaenje treba da je sporo. Od varalica najefikasniji su vobleri od 2-5 cm. Nisu

49、 loe ni male cikade i kaikare dok su se leptiri pokazali najloije. Za lov varalicom tap treba da je dug, osetljiv i lagan a najlon debljine do 0,25mm.Za ovaj ribolov treba da na dubinku montiramo okruglo olovo i karabinjerom privrstimo udinjak da ne bi dolazilo do usukavanja najlona. Pri pecanju pos

50、tupak je sledei: zabacite sistem uzvodno i kad olovo zastane laganim zatezanjem najlona pokrenite sistem sve dok ga vodena struja ne odnese skroz nizvodno. Tako ponavljati vie puta sve dok se na pretrai ceo teren. Poto se tap svo vreme dri u ruci i prati kretanje najlona lako se uoava zatezanja kad

51、riba zagrize i tada se kontrira.Za lov na zastavicu potreban je neto dui lagani tap stim da se mainica montira na sam kraj tapa. Na kraju najlona vee se malo okruglo olovo teine od 1,5-4 grama, to zavisi od brzine i dubine vode. Na 10-30 cm od olova veu se dve udice a iznad udica vee se zastavica, o

52、dnosno komadi dreavo obojenog vunenog konca. Zastavica ima funkciju da pokazuje smer i dubinu kretanja mamca. Sistem se vodi kao i kod kotrljanja. Mrena je izuzetan borac na udici zbog ega je ribolovci i vole. Uhvaena na udici oajniki se trudi da se oslobodi koristei svu svoju snagu, bodui glavom po

53、 dnu uz energine trzaje. Kad se zakai teko se otkainje, jer su joj usta mesnata. Meso joj je ukusno i veoma je rado viena riba na trpezi.Gambusia affinis Gambuzija Eastern Mosquito Fish Gambuse, KoboldkrpflinggambuzijaLeuciscus cephalus Klen Chub, Common Chub Dbel, Aitel, Dickkopf, AletSqualius illy

54、ricus (Heckel et Kner, 1858) Sin. Leuciscus illyricusHrvatsko ime: Ilirski klen Englesko ime: Illyric Dace Njemako ime: Jugoslawischer Dbel HYPERLINK /linkovi.htm l Slike Pictures= ilirski klenKlasifikacija:Red: Cypriniformes Porodica: Cyprinidea Morfologija:Lena peraja: 3 tvrde ipice / 8 mekih ipic

55、a;Podrepna peraja: 3 tvrde ipice / 8-9 mekih ipica;Trbune peraje: 2 tvrde ipice / 8 mekih ipica;Prsne peraje: 1 tvrda ipica / 15-17 mekih ipica;Broj ljusaka u bonoj pruzi: 46-48; Broj ljusaka iznad bone pruge: 8-9 Broj ljusaka ispod bone pruge: 4Glava je uska. Usta su relativno malena, a usne su mes

56、nate. Glava je neto dua nego kod dunavske forme, ali je znatno ua. Tijelo je vretenastog oblika. Donja usna je kraa i prekrivena gornjom usnom. Duljina glave stane 5 puta u totalnu duljinu tijela. Promjer oka stane 5,5-6 puta u duljinu glave. Usni otvor ne dosee do ispod oka. Prsne peraje su uvijek

57、tupe i natrag zaobljene. Ljuske su sitne i imaju puno kratkih radija, to je posebna karakteristika ove vrste. Max veliina: 25.0 cm Biologija:Naseljava sporije nizinske vodene tokove. Hrani se vodenim beskraljenjacima. Zbog oneienja, unosa alohtonih ( stranih ) vrsta i unitavanja prirodnog stanita do

58、sta je ugroen. Distribucija: HYPERLINK /endemi.html Hrvatska i Albanija (rijeke Soa, Krka i Zrmanja) HYPERLINK /endemi.html HYPERLINK /endemi.html Endemska vrstaUgroenost:Nalazi se u HYPERLINK /redlist.html Crvenoj knjizi ugroenih vrsta Hrvatske kao rizina vrsta.KLEN (Leuciscus cephalus) bjeli klenS

59、lika preuzeta sa poljskog sajta HYPERLINK http:/www.ryby.rybieoko.pl/main.php Riblje Oko Lokalni nazivi: Max. duina: Max. teina: Vreme mresta: Navike, stanite, rasprostranjenost: Klen je riba istih voda i srednje brzih tokova, uglavnom je u srednjim i niim delovima vodenih tokova, u dubokim virovima

60、 ili na prelazima iz vira u vir. Spada u ciprinidne odnosno aranske vrste riba. Naseljava skoro ceo evropski kontinent osim skandinavskog podruja, moemo ga nai ak i u Baltikom moru to nam govori da je izuzetno prilagodljiva vrsta. Ipak klen najrae naseljava tekue vode sa tvrdom kamenitom podlogom.Op